Analogna fotografija ipak nije stvar prošlosti

Want create site? Find Free WordPress Themes and plugins.

 

U današnje doba svatko od nas može se smatrati “fotografom” – svi nosimo pametne telefone s kamerama visoke rezolucije u džepovima, a mnogi od nas također imaju i malo bolji fotoaparat ili DSLR. Ipak, amaterski i profesionalni fotografi reći će vam da nije tako.

 

Fotografija kao umjetnost zahtjeva malo više od filteriziranih “selfija” i loše uokvirenih poziranja ispred zagrebačkih magnolija. Za dobru fotografiju potrebno je ono što nazivamo dobrim okom, urođena sposobnost uočavanja zanimljivih trenutaka, mjesta, detalja te naposljetku i talent za dobru kompoziciju i druge tehničke aspekte fotografije.

Iako se fotografijom možemo naučiti “usporiti”  i naučiti cijeniti detalje svakodnevnog života, kapacitet moderne tehnologije često nam ne dopušta da pažljivo izaberemo trenutke koje ćemo zauvijek zabilježiti.

 

Na prosječnu memorijsku karticu možemo spremiti tisuće i tisuće fotografija, što dovodi do okidanja stotina fotografija u nadi da ćemo pronaći nekoliko dobrih. Kod digitalije nedostaje taj moment odabira kadra i pažljivog namještanja i promišljanja scene.

Ono što nema digitalna, ima analogna fotografija. Nekoć dio svakog obiteljskog odmora i posebne prigode, analogni fotoaparati sada su opskurni, dio fotografske niše. Za one koji ne znaju, analogna fotografija pretpostavlja uporabu analognih fotografija i fotografskog filma, najčešće u 35-milimetarskom formatu.

Rola 35-milimetarskog filma ima 24 ili 36 ekspozicija odnosno fotografija. Cijene im se kreću od 20 kuna naviše, što znači da je svaka fotografija “skupa” – svakako ćemo promisliti prije okidanja neke fotografije, što je ili najomraženija ili najomiljenija značajka analogne fotografije.

Na trošak svake role filma valja nadodati trošak razvijanja, oko 50 kuna po roli 35-milimetarskog filma. Kako fotografski film dolazi u boji i crno-bijeli, cijene mogu varirati. Fotografske entuzijaste može oduševiti činjenica da je crno-bijeli film prilično lako razviti kod kuće, a trošak pribora i kemikalija za razvijanje isplati se već nakon nekoliko razvijenih rola.

Nakon razvijanja (kemijske obrade filma kojom se dolazi do fotografija), film se skenira i pohranjuje digitalno. Naravno, razvijene fotografije mogu se uvećati i tiskati ako ih želite imati u fizičkome obliku.

Ovakva procedura možda se čini skupljom i kompliciranijom od “obične” fotografije, no zaljubljenici u analognu fotografiju reći će vam kako takve fotografije imaju poseban osjećaj i atmosferu koju brojne digitalne aplikacije bezuspješno pokušavaju oponašati. Fotografiranje koristeći fotografski film daje posebne teksture i bogatstvo boja, a svaka vrsta filma daje svoj rezultat.

Iako je pojavom digitalne fotografije analogna polako počela odumirati, u posljednjih deset godina ponovno se pojavila na sceni. To doduše znači da naše Instagram feedove guše fotografije tratinčica uslikane nekim Canon AE-1 ili Olympus Mju fotićem (najpopularnijim modelima analognih fotoaparata), ili fotografije polugolih djevojaka čiji autor misli kako ga korištenje Portra filma čini Fotografomä

Ljubitelje analogne fotografije nedavno je rastužila vijest o kraju proizvodnje Agfa Vista filma, poznatog po dobrom omjeru cijene i kvalitete. Takve vijesti su učestale usprkos rastu industrije, no analogna scena tek se počela buditi pa ljubitelje fotografiranja na film čeka još mnogo godina slatkog iščekivanja svježe razvijenih rola filma.

Vanessa Curman

 

 

Did you find apk for android? You can find new Free Android Games and apps.