Je li organsko uistinu nutritivno kvalitetnije?

Want create site? Find Free WordPress Themes and plugins.

U reklamnim kampanjama i na tržištu često susrećemo izraze koji karakteriziraju hranu kao organska, ekološki uzgojena, eko, bio i slično. Znamo li uopće o čemu se radi i što se krije iza spomenutih izraza?
Pod pojmom organska hrana podrazumijeva se ona koja je uzgojena na prirodan način – bez dodatka poput pesticida, gnojiva i koja ne sadrži GMO. Organska hrana mora do potrošača doći bez ikakvih dodataka poput aditiva i ne smije biti pod utjecajem zračenja. Proizvodi se prema specifičnim standardima koji, među ostalim, kontroliraju korištenje kemikalija u uzgoju biljaka i životinja te naglašavaju minimalan učinak takve proizvodnje na okoliš.
Organska hrana na tržištu je značajno skuplja od istovjetne konvencionalne, ponekad čak i do dva puta. Postoji li opravdanje za takvu cijenu? Potrošači koji se odlučuju na kupovinu organski uzgojene hrane spremni su za proizvod platiti više uglavnom zbog percepcije o nutritivnim i zdravstvenim koristima konzumacije te hrane. Iako neki osim zbog brige za vlastito zdravlje kao uzrok odabira i kupnje navode kako je organska hrana ukusnija te da se takvim odabirom posvećuje briga okolišu i dobrobiti životinja.

Izvor: http://www.rd.com/wp-content/uploads/sites/2/2016/06/05-things-know-organic-food-farming.jpg

Izvor: http://www.rd.com/wp-content/uploads/sites/2/2016/06/05-things-know-organic-food-farming.jpg

No, koliko je istinita tvrdnja proizvođača i prodavača organski uzgojene hrane da je ta hrana nutritivno bogatija i korisnija za ljudski organizam? Brojna istraživanja provedena su na tu temu. U nekima se naglašava superiornost u nutritivnom sastavu organski uzgojene hrane, ali takva istraživanja najčešće nisu u obzir uzimala uvjete uzgoja, godišnje doba, različitost kultivara, uvjete skladištenja, transport i pripremu hrane, a to sve ima veliki utjecaj na njen nutritivni sastav.
Iz toga proizlazi, a potvrđeno je najnovijim istraživanjima, da nema čvrstih znanstvenih dokaza za uvriježeno mišljenje kako je organska hrana po svom sastavu bogatija od konvencionalne. Jedina razlika potvrđena je u sadržaju fosfora, no naglašeno je da taj sadržaj nije od kliničkog značaja za ljudski organizam.
Rezultati studija ukazuju na to da konzumacija organske hrane nema značajan učinak na zdravlje ljudi, no može se za 30% smanjiti izloženost ostacima pesticida, kao i bakterijama otpornima na antibiotike. Hranu konzumiramo zbog njena okusa, zbog užitka koji nam osigurava, kao i odnosa koji ostvarujemo s obitelji i prijateljima tijekom njene konzumacije. Stoga ukoliko se na odabir organski uzgojene hrane odlučujemo ne zbog njezina nutritivnog sastava nego zbog njezina okusa, smanjene izloženosti ostacima pesticida i antibiotika ili zbog našeg doprinosa eko-sustavu, tada je to isplativa investicija. U protivnom bi se moglo smatrati uzalud potrošenim novcem.

 

IVONA MIKULČIĆ

Did you find apk for android? You can find new Free Android Games and apps.