Kuba će se od svog El Comandantea opraštati devet dana

Want create site? Find Free WordPress Themes and plugins.
Foto: indiatvnews.com

Foto: indiatvnews.com

Fidel Castro rodio se 13. kolovoza 1926. u Biranu na istoku Kube. Školovao se u elitnim školama, uspješno završio dvije isusovačke škole i stekao zvanje doktora prava.

Nakon završenog studija otvorio je odvjetnički ured, ali mu je politika bila strast još iz studentskih dana. Godine 1952. natjecao se za mjesto u kubanskom parlamentu, ali je puč pod vodstvom Fulgencija Batiste, kojim je zbačen s vlasti tadašnji predsjednik Carlos Prio Socarrása, spriječio izbore.

Korumpirani Batista, Kubu je predao u ruke američkoj mafiji koja je sve kontrolirala te zbog želje za vulgarnim i dekadentnim provodima otvarala brojne bordele i kockarnice (ako ste gledali drugi nastavak “Kuma”, znate o čemu je riječ).

Batistina diktatura zaustavila je Castrovu građansku karijeru i nenadano ga pretvorila u revolucionara i kultnu ličnost.

Odlučio je da se takvom stanju u državi mora suprotstaviti oružanom borbom. Organizirao je napad na vojarnu Moncada 26. srpnja 1953. koji je završio potpunim porazom. Mnogi urotnici su uhićeni, a Fidel je utamničen. “Osudite me. Briga me. Povijest će me odriješiti”, rekao je Castro sucima usprkos nepovoljnoj situaciji.

Osuđen je na 15 godina, ali nakon dvije godine Batista je proglasio opću amnestiju.

Foto: jutarnji.hr

Foto: jutarnji.hr

Tako je Fidel s bratom Raulom otišao u Meksiko i tamo već isti dan sasvim otvoreno započeo pripreme za nastavak oružane pobune, koju je nazvao “Pokret 26. srpnja”.

U egzilu je upoznao mladog argentinskog liječnika Ernesta Che Guevaru, kojim je do kraja života ostao duboko fasciniran. Proučavali su taktike gerilskog ratovanja i na Kubu se vratili jahtom Granma 1956. godine gdje su poslije iskrcavanja naišli na žestok otpor. Iako je tada s nekolicinom boraca ostao na planinama Siera Maestre, ostao je vjeran sebi kao i sljedećih pedeset godina.

Dvije godine kasnije pokrenuta je uspješna ofenziva protiv vojske. Batista je pobjegao iz zemlje na Staru godinu, a Castro je 1. siječnja 1959. proglasio pobjedu komunističke revolucije i pobjedonosno ušao u Havanu.

Tijekom svog života ovaj karizmatični i kontroverzni državni vođa preživio je čak 638 atentata, za koje je, uglavnom krivio CIU, a koja je navodno imala i plan kako specijalnom kemikalijom uništiti njegovu poznatu bradu. Osim po bradi, zelenoj uniformi i cigari, pamtimo ga po višesatnim govorima zahvaljujući kojima je stekao naziv “Demosten s Kariba”. Najduži govor ikada održan u Ujedinjenim narodima, u trajanju od 4 sata i 29 minuta, priskrbio mu je priznanje u Guinnessovoj knjizi rekorda, a riječi “Drugovi, bit ću kratak”, donijele su mu nagradu za najduhovitiju izjavu Latinske Amerike.

Bilo kako bilo, prezirali ga ili mu se divili Castro je na Kubi uspio iskorijeniti nepismenost i izgraditi izvanredni besplatni sustav zdravstvene zaštite s vrhunskim liječnicima. (Na tu temu je i Michael Moore snimio svoj film “Bolesno” u kojem vidimo da čak i u onom najvažnijem, zdravlju, Amerika priznaje samo profit.) Besplatni školski sustav omogućava svim Kubancima izuzetno obrazovanje sve do doktorskog stupnja, u sportu su trenutno jedna od najjačih nacija, a i svojom su glazbom osvojili svijet.

Foto: streetinsider.com

Foto: streetinsider.com

Castro se nakon predaje vlasti zbog bolesti 2008. povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi.

Doživio je da Barack Obama nakon 50 godina ukine ekonomsku blokadu i uspostave se odnosi dviju zemalja.

Umro je u devedesetoj godini na pragu promjena koje su neizbježne u zemlji s tako uzbudljivom poviješću i živopisnom svakodnevicom te iza sebe ostavio izrazito podijeljenu zemlju.

Kuba je simbol za slobodu duha i volje, za borbu i revoluciju, za jednostavnost i uživanje u svakom trenutku života. Nadajmo se da će takva i ostati nakon Castrove smrti te da neće u potpunosti potpasti pod okrilje zapadnih demokracija kojim dominiraju privatno vlasništvo i profit.

Kubanski revolucionar i heroj epohe bit će pokopan 4. prosinca gradu Santiagu de Cubi, kolijevki revolucije, nakon četverodnevne procesije preko cijelog otoka. Prema njegovoj želji, bit će kremiran, a urna s njegovim pepelom bit će pokopana na groblju Santa Ifigenia. Do petka će urna s pepelom biti izložena u memorijalnom centru Josea Martija na Trgu Revolucije u Havani, na kojem je održao mnoge poznate govore, a stanovnici grada moći će mu odati počast.

Dina Ćevid

Did you find apk for android? You can find new Free Android Games and apps.