Post-truth era i odnosi s javnošću

Want create site? Find Free WordPress Themes and plugins.

Po izboru Oxfordskog rječnika, riječ godine za 2016. je post-truth. U prijevodu na hrvatski jezik, riječ bi bila o “poslije-činjeničnom”.

Foto: pixabay.com

Foto: pixabay.com

Pojava ove riječi i njezin suvereni ulazak u popularni diskurs direktne su posljedice dvaju velikih političkih događaja koji su obilježili prethodnu godinu. To su pokretanje postupka izlaska Velike Britanije iz Europske unije, te pobjeda biznismena Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. I jedan i drugi događaj predstavljali su svojevrsno iznenađenje, nešto što mainstream mediji, kao i prognoze različitih provedenih ispitivanja javnog mnijenja, nisu mogli predvidjeti.

Takav razvoj događaja pokrenuo je val pokušaja interpretacija. Kao zajednički nazivnik za sve njih pojavljuje se zaključak kako je riječ o očiglednom anti-establišment pokretu, koji bi mogao biti tek početak. Naime, i pred nekim drugim članicama Europske unije su nacionalni izbori čiji bi rezultati potencijalno mogli pogubno djelovati na očigledno nužne procese konsolidacije unutar same zajednice država.

Jednostavno rečeno, post-truth fenomen označava veću važnost koja se pridaje emocijama, čime činjenice padaju u drugi plan. U srži tako postavljenog gledanja na život nalazi se prečesto klišejiziran interes običnog čovjeka koji stoji naspram interesa političke elite. Posljedice tog fenomena na cijeli medijski okoliš, a time i odnose s javnošću, goleme su.

Foto: pixabay.com

Foto: pixabay.com

S tehničkog aspekta, najznačajnije što se može izdvojiti svakako je vrijednost koju objave na društvenim mrežama dobivaju u odnosu na tradicionalne medije i njihove “istine”. U takvim okolnostima, pojavljuju se mnoge teorije koje govore o nužnosti redefiniranja klasičnih odnosa s javnošću, u prvom redu u području političkog marketinga.

Međutim, s druge strane, nije li ovo idealna prilika u kojoj upravo struka odnosa s javnošću može dokazati svoju vrijednost i riješiti se negativne stigme? Vjerodostojni praktičari odavno su shvatili važnost činjenica i istine. Optužbe koje su pristizale ticale su se “nijansiranja” istine i zauzimanja kuta priče koji može poslužiti u manipulativne svrhe. Ali ovdje odgovornost leži i na samim primateljima, koji moraju biti dovoljno obrazovani i kritički nastrojeni kako bi razumjeli višeslojnost svake priče bazirane na istini. U uvjetima “poslije-činjeničnog” ona se u potpunosti dokida, i zapravo je riječ o življenju u zabludi, što je svakako gora varijanta.

Karlo Kanajet

Did you find apk for android? You can find new Free Android Games and apps.