Ulična umjetnost – Grafiti u Zagrebu

Want create site? Find Free WordPress Themes and plugins.

Grafiti su jedan od najstarijih vidova umjeničkog izražavanja, a povijesničari govore da su se prvi grafiti pojavili još u vrijeme stare Grčke i Rima. U 20. stoljeću javljaju se i prvi popularni grafiti s razvojem zrakoplovne industrije tijekom 2. svjetskog rata i poznatim ukrašavanjima “nosa” aviona raznim crtežima. U današnjem obliku, ulična umjetnost prvi put se pojavila u siromašnim četvrtima New Yorka 60ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Iako su za mnoge umjetnike, grafiti uistinu umjetnička dijela, u mnogim zemljama su strogo zabranjeni i smatraju se vandalizmom. Danas je grafitna odnosno ulična umjetnost dio urbane kulture i identiteta mnogih gradova, pa tako i Zagreba.

foto: www.zivim.hr

foto: www.zivim.hr

Sjećate li se oslikanog zida Branimirove ulice? Kultni zid s grafitima u Branimirovoj ulici u Zagrebu uklonjen je prošle, 2015. godine, a dio zida zamijenili su veliki promidžbeni plakati. Hrvatske željeznice u čijem je vlasništvu navedeni prostor, odlučili su srušiti dio zida s grafitima. Svoje mišljenje u svezi ove teme, dala nam je Ana Petković Basletić, povjesničarka umjetnosti te kustosica grafičke zbirke u muzeju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Gospođa Petković-Basletić smatra da je u karakteru grafitne umjetnosti i urbane kulture određena trajnost. “Ništa nije vječno, kao što se mijenja grad kroz vrijeme zbog potreba stanovništva tako se mijenja i sam sadržaj na površinama zidova, pa tako i grafiti. Također, istina je da zid u Branimirovoj ulici ima povijesnu slojevitost zagrebačkog urbanog crteža. Upravo je ondje prvi put dozvoljeno od strane vlasti da umjetnici na zidu Branimirove ulice interveniraju za vrijeme Univerzijade. No umjetnicima je obećan novi prostor.”

Sve češće svjedočimo proglašavanju grafita kulturnom baštinom mnogih europskih prijestolnica. Grafiti Sex Pistolsa proglašeni su kulturnom baštinom Londona. Ana Petković- Basletić dala je svoje viđenje tog fenomena.

Danas živimo u svijetu kada je grafitna umjetnost nošena pozitvnim mišljenjem unutar struke i šire publike, koja zapravo zahvaljući novim tehnolgijima vrlo aktivno prati inovativna zbivanja i stvaralaštva samih grafitnih umjetnika. Taj prijelaz od grafita kao čina vandalizma do grafita kao umjetničih djela dogodio se 80ih godina 20. stoljeća kada umjetnici inspirirani grafitom i njihovim rukopisom preuzimaju u svom slikarstvu njihov izričaj i ulaze u prostore galerija. Novonastali grafiti su vizualno i estetski pročišćeni, postali su lijepi i dopadljivi, a zadržali su svoj sarkazam i svoju provokaciju. Danas kada živimo u svijetu u kojem je cilj estetizacija života, utjecaj grafita na način življenja i širenja umjetnosti u sfere svakodnevnoga i doticaj s osobama koji ne osjećaju potrebu odlaska u muzeje je doista velik”, zaključuje povjesničarka umjetnosti, gospođa Ana Petković-Basletić.

foto: www.vecernji.hr

foto: www.vecernji.hr

Grafiti su pokret koji je nastao kao nešto nedopustivo i u sukobu sa zakonom, a danas ga možemo naći kao dio kulturnog mainstreama. Poruke poput one na Hendrixovom mostu, doista postaju dio kulturne baštine, a nadamo se da će grafitni umjetnici dobiti još mnoge prostore na kojima će moći ostaviti trag i umjetnost približiti svakom prolazniku.

Ana Hlača

Did you find apk for android? You can find new Free Android Games and apps.