Žene s invaliditetom diskriminirane na tržištu rada

Want create site? Find Free WordPress Themes and plugins.
Foto: in-portal.hr

Foto: in-portal.hr

Povodom Međunarodnog dana žena, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je organizirala skup na temu „Žene u svijetu rada“ u suradnji s Centrom za ženske studije i SOIH-om. Skup se održao na Tribini grada Zagreba, na Kaptolu, u četvrtak, 9. ožujka u 10 sati. Posebna pozornost bila je posvećena položaju žena s invaliditetom u svijetu rada.

Statistički podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navode kako je 31. prosinca 2016. godine ukupno bilo 203.265 žena s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Njih čak 82.050 je u dobi od 20 do 64 godine, odnosno u radno aktivnoj dobi, međutim zaposleno ih je samo 6.000.

Žene s invaliditetom najčešće rade na manje plaćenim radnim mjestima jer su u pravilu nižeg stupnja obrazovanja. Osim toga, u svijetu rada nalaze i na razne probleme, poput mobbinga, omalovažavanja, te ne omogućavanja prilagodbe. Ali postoji i problem društva koji takve žene ne gleda kroz njihove rodne uloge i potrebe, već kroz prizmu invaliditeta.

Marica Mirić iz SOIH-a prikazala je podatke istraživanja u 173 države svijeta. Isti pokazuju da za identičan posao žena zaradi 77 centi, dok muškarac zaradi 1 euro, te da u 18 država suprug može legalno supruzi zabraniti da radi. Također oko 55% žena Europske unije postalo je žrtvom seksualnog uznemiravanja, 32% je takvo uznemiravanja doživjelo na radnom mjestu.

Mirić je poručila:

Hoćemo Planet 50/50 gdje će biti jednak omjer zaposlenih žena i muškaraca.

Rada Borić iz Centra za ženske studije naglasila je kako su žene s invaliditetom od 1,5 do 10 puta diskriminirane u svijetu rada. Upozorila je i kako svaka četvrta žena s invaliditetom živi na rubu siromaštva te da treba misliti što će se s njima dogoditi kada ostanu bez skrbnika.

Borić naglašava kako su ekonomska kriza i mjere štednje pogodile trostruko upravo žene. U Europi u vrijeme krize se svugdje dogodilo isto, prvo su žene izgubile radna mjesta, dok su se s druge strane počela ukidati te smanjivati socijalna davanja.

Tako su žene koje su radile u socijalnim službama i skrbi otišle s radnih mjesta, a tu radi oko 90 posto žena. Ukidanje socijalnih prava utjecalo je na život žena jer su istu skrb morale nastaviti raditi u svojim domovima, tj. jednako su radile, ali su izbačene s tržišta rada.

Borić poručuje da se ne može plaćati jednako sat rada automehaničara koji promijeni gumu i sat rada medicinske sestre koja skrbi o bolesnima i nemoćnima, jer to postaje „strukturno patrijarhalno nasilje“ protiv žena.

Arijana Petek

Izvor: hina.hr

Did you find apk for android? You can find new Free Android Games and apps.